Chantèz Stéphanie Séjour Antoine ki gen non atis li Tifàn, Pòt pawòl 15èm edisyon «Mwa kreyòl Monreyal la»

Direksyon komite entènasyonal k ap fè pwomosyon kreyòl ak alfabetizasyon(KEPKAA), fè tout moun konnen yo chwazi chantèz Stéphanie Séjour ki gen non atis li Tifàn pou pòt pawòl 15èm edisyon «Mwakreyòl Monreyal la».

Tifàn se yon Ayisyen, li fè etid inivèsitè li nan sosyoloji nan peyi Etazini kote l te viv pandan yon bon bout tan. Kounyeya li tabli l nan peyi fredi, peyi nèj powèt Gilles Vigneault a. Chantèz la deja pare pou l fè nèj sa yo fonn ak chante cho tankou piman bouk ki ka fè moun danse, chofe san yo epi voye fredi a al bwachat. Li di l te toujou damou mizik. Premye chante l mete deyò, « se kòm si » te fè tout moun wè l gen yon talan san parèy. Se sa k fè moun pa janm sispann tande l.

Tifàn pa janm jennen pale de peyi l ak lang manman l ki se kreyòl. Tout kote l pase, li toujou voye lang ak kilti kreyòl monte. Li patisipe nan anpil konsè ann Ayiti ak nan anpil festival ki fèt nan peyi etranje tankou «festival jazz de Niš,» Serbie, «les FrancoFolies de Montréal» ak anpil lòt ankò. Li pote kole ak divès atis, Ayisyen kou etranje yon bann moun konnnen, tankou: Amos Coulange, Lòlò ak Manzè, Boukman Eksperyans, Joël Widmaeir, Fabrice Rouzier, Hantz Mercier Jr, Andy Barrow, Éric Vidal, Monique Seka elatriye.

Tifàn resevwa anpil distenksyon. Nan lane 2009, Sekretè leta k ap entegre moun andikape te nome l Anbasadè pou defann kòz moun ki andikape nan peyi Ayiti. Nan lane 2007, li te konsakre meyè chantèz nan «Festival de jazz de Niš,» nan peyi Serbie.

Tifàn se yon boul dyaman, yon fanm modèl ki pote fyète lakay tout pèp k ap pataje kilti kreyòl la. Li pale plizyè lang : kreyòl, fransè, anglè, ak espanyòl. Li bay patisipasyon l ak tout fòs nan batay k ap fèt pou timoun pa rete ak moun, pou pa gen restavèk ankò nan pyès peyi.

Kebèk pa ta ka reve jwenn yon pi bon anbasadè pase sa, pou reprezante yon pati nan kilti l ak idantite l. Manm KEPKAA yo pa kache kontantman yo pou gwo chwa sa a : yon atis chaje ak talan tout bon. Yo swete l bòn chans epi yo mande tout moun alawonnbadè pou byen resevwa l epi ede l pou l ka ranpli misyon l. Tifane ap tann tout moun samdi 1e oktòb, 1è30 pm nan Centre Leonardo Da Vinci, 8370, boulva Lacordaire, Montréal (Québec) H1R 3Y6, pou lansman 15èm edisyon «Mwa kreyòl Monreyal» la ak kokenn espozisyon tablo «Artistes de Réminiscences» yo.

Sous : Sèvis kominikasyon KEPKAA

Pataje pòs la

adye wida

Adye Wida!

Siman ou abitye tande espresyon « Adye Wida! ». Gen moun ki pwononse l « Adye wi dan! » oswa « Adye ri dan! ». Petèt ou deja konn sèvi ak youn nan fòm espresyon sa a lè w ap pale. Men, ki fòm ki kòrèk? Kibò espresyon sa a soti epi kisa li vle di?

Nan yon liv ki pote siyati sosyològ Jean Casimir, nou jwenn yon esplikasyon ki ede nou konprann orijin espresyon an ak fòm li. Men sa otè a ekri :

« Adye Wida! Pawòl sa a, se nan bouch grann mwen ak granmoun menm laj avè l mwen te konn tande l. Grann mwen te sèvi avè l lè kè l grenn e li santi de bra l kase, san pa gen anyen li ka fè. Mwen te kwè se : Adye ri dan! li te konn di. Grann mwen pa t konn pale franse. M te sipoze li te vle di: “Kite dan ri!”

Se tou lòt jou, mwen reyalize : Wida [Ouidah] se vil bò lanmè, ann Afrik, kote pirat pake pifò nan zansèt nou yo, trenbale yo, vin debake pa bò isit. Adye Wida! ta yon dènye “orevwa”, orevwa ou fè lè pa gen tounen ankò nan peyi ou fou pou li a. »

Sous: Jean Casimir, Ayiti Toma – Haïti Chérie, Jean Casimir avèk konkou Communication Plus, Delmas, Haïti, 2000, p. 7, 8

Pataje pòs la